Home Nazad

Sažetak rada grupe Mediteranska flora na

Eurocampu Prišćapac 2001.

Dnevnik rada:

Subota , 26.svibnja 2001.

Posjet Morkanu

Naša grupa sastojala se od 10 učenika iz Budimpešte i 5 učenika iz Blata predvođenih profesoricama Marelom Donjerković i Marijanom Nadilo. Posjetili smo crkvu Sv. Marka, sakupljali različite biljne vrste, fotografirali okoliš i vratili se u kamp oko podneva.

Sakupljanje različitih biljnih porodica:

Apiaceae, Asteraceae, Cichoriaceae, Lamiaceae, Malvaceae, Fabaceae,

Rosaceae.....

Karakteristi~ne ljekovite biljke: kadulja, ru`marin, maj~ina du{ica, sljez...

Razvoj flore kroz povijest otoka

U doba Rimskog carstva prevladavao je hrast crnika Quercus ilex i zato je nazvana Crna Korčula ili Korkyra Nigra. Zbog nedostatka plodnog tla krčile su se šume za sadnju vinove loze i maslina, smokava i rogača. Šume su tokom povijesti devastirane tako da danas prevladava većinom bor Pinus halepensis. Prevladava mediteranska klima: ljeta su suha i vruća, a zime blage i kišovite.

Ponedjeljak, 28. svibnja 2001.

Naša grupa sakupljala je alge u području Prišćapca i Prižbe. To su većinom zelene i smeđe alge. Učenicima su date upute kako sakupljati alge pomoću novinskog papira i najlonki. Potrebno je ubrati određenu vrstu alge staviti na novinski papir i pokriti najlonkom i te novinama. Svaka grupa je sakupila oko desetak alga . To su većinom smeđe alge .Učenici nisu pronašli niti jednu algu koja bi pokazivala na zagađenost mora.

Zatim smo razgledavali područje plime i oseke. Uočili smo veliku udaljenost između mora i prvih biljnih vrsta zbog prskanja valova. Ovo područje je dosta na otvorenome, pa zimi usljed nepovoljnih vremenskih prilika zapljuskivanje je oko 5-7 metara. Na području zapljuskivanja valova nalazima karakteristične biljne vrste: petrovac i mrižicu. Svojom građom su se prilagodili na ekstremne uvjete života: nedostatak tla , prskanje valova, suša i slanost. Učenici su sakupili obe vrste i herbarizirali.

Šetnjom na obližnjem poluotočiću uočili smo kako vjetrovi i slanost mora utječu na razvoj biljnih vrsta. Na onoj strani gdje intezivnije pušu vjetrovi, pa je i veći utjecaj mora biljne vrste su mnoge niže posebno bor i hrast.

Utorak, 29. svibnja 2001.

Posjet Poljoprivredi Blato d.d.

Najprije smo posjetili vinski podrum gdje smo dobili informacije o pravljenju bijelog i crnog vina. Informirali su nas o različitim sortama vinove loze i različitim vrstama vina. Stručnjaci za vino, enolozi, su nam izmedju ostalog pokazali stare podrume gdje se i danas čuva vino.

Poslije smo posjetili uljaru na polju Blato. Tu smo također dobili korisne informacije o dvije vrste prerade maslina. To su stariji tradicionalniji način pomoću tlaka i drugi moderniji pomoću centrifuge. Oba načina daju ulje visoke kvalitete koje se naziva Djevičansko maslinovo ulje. Zatim smo se prošetali blatskim poljem i razgledavali vinograde. Imali smo se priliku upoznati sa mladim i starim nasadima vinove loze.

Nakon ručka smo posjetili opožarena mjesta na Prižbi. Učenici su dobili obavijest o katastrofalnom požaru koji je harao ljeti 1998. Uočili smo kako se počela obnavljati šuma. Prvo se pojavljuju biljne vrste koje grade makiju.

To su najčešće :bušin, planika, mirta, veprina. Drugu tj. treću godinu pojavljuje se bor. Da bi se ubrzao ovaj prirodni proces obnove vrši se pošumljavanje u što su se učenici imali prilike uvjeriti.

Četvrtak 31. svibnja 2001.

Posjet Giči

Učenici su se upoznali sa nasadima maslina. Uočili su razlike između različitih sorti maslina: orgula, drobnica i lastovka. Orgula daje najveće plodove koji su najčešće malobrojni. Tako|er se plodovi orgula konzerviraju i koriste za salate i različite priloge uz suhomesnate proizvode. Drobnica i lastovka imaju nešto manji plod, ali su mnogobrojni. Vidjeli smo nasade smokava. Smokve su izvrsno voće koje dozrijeva u kolovozu. Također se mogu i sušiti pa se jadu zimi kao ukusna poslastica. Prije pedesetak godina kuhale su se smokve i dobivala se rakija. Danas na žalost se ova rakija više ne proizvodi. Upoznali smo se i sa stablima rogača. Rogač ima karakterističan plod ugodnog mirisa. Nekad se uzgajao jer se otkupljivao po dosta visokoj cijeni. Danas to nije slučaj, ali se koristi za dobivanje izvrsne rakije.

Sakupili smo dosta biljnih vrsta:

Pistacia, Daucus, Ferula, Foeniculum, Hedera, Helichrysum, Brassica, Capsella, Stellaria, Cistus, Convolvulus, Taraxacum, Medicago, Spartium, Trifolium, Geranium, Arbutus, Euphorbia, Coronilla, Myrtus, Plantago, Galium, Ceratonia, Olea. Učenici su dobili informaciju o svakoj pojedinoj biljnoj vrsti i načinu prepoznavanja.

Poslije podne je bila prezentacija materijala koji je bio sakupljen tokom ovih dana. Učenici su izložili svoj rad po danima i informirali ostale grupe učenika. Izloženi su herbarijski primjeri karakterističnih biljnih vrsta otoka Korčule i ljekovitih biljaka. Osim herbarijskih primjeraka izloženi su i živi primjeri biljaka: cvjetovi i plodovi.

PREZENTACIJA

Home Nazad