Home      Nazad

 

EOTVOS JOSEF GYMNASIUM BUDAPEST   

GIMNAZIJA BLATO       

 

 Eurokamp Prižba 2001.


                                                      Ekološki projekt :

 

   Biocenoza Jadranskog mora  - Prišćapac

 

 

 

 Autori  :   Ekološka grupa Prišćapac 01.  

                                                   BLATO,  25.05. –  02.06. 2001.

 

UVOD:

       Tjekom industriske revolucije ljudska je populacija rasla, proizvodnja i upotreba proizvoda je također porasla, što nije praćeno porastom svijesti za očuvanje i zaštitu prirode. Zbog toga je promjena uvjetovana zagađenjem okoliša uvelike potrebna.

       Čuvanje okoliša i uređivanje količine zagađenja nije samo važno za znanstvenike i stručnjake,ekologe, već za sve ljude i buduće generacije, koji imaju pravo živjeti u zdravim uvjetima. Nažalost očuvanje okoliša je potrebno kao i utvrđivanje zagađenosti koje nije lako, ali većinom vrlo skupo.

       Istraživanje koje smo proveli od 26. do 31. svibnja 2001. na Prišćapcu imalo je cilj utvrditi fiziološki, kemiski i biološki sastav mora, i kako ono, zajedno s utjecajem čovjeka utječe na biocenozu mora.

      Naša ekološka grupa je željela utvrditi kemiske i fiziološke karakteristike mora koje okružuje Prišćapac, te proučiti karakteristične biljske i životinjske vrste po čemu možemo utvrditi čistoću mora.

     Zbog toga smo istraživali dva mjesta koja smo nazvali A i B s kojih smo dobili sve informacije: salinitet, količinu zagađenja, temperaturu, broj biljnog i životinjskog svijeta.

   

FIZIKALNO-KEMISKE KARAKTERISTIKE JADRANSKOG MORA

Tjekom našeg istraživanja biocenoze Jadranskog mora proveli smo mnogo fizikalno kemiskih testova u želji da nađemo više informacija o moru koje okružuje poluotok Prišćapac. Naš prvi zadatak bio je utvrditi temperaturu zraka. Izmjerili smo je na dva mjesta A i B na suncu i u hladu. Temperature su bile visoke ali normalne za ovaj dio godine. Ali za naše istraživanje, temperature mora bila je važnija. Mjerili smo je na dva mjesta i na dvije različite dubine; na površini. 1 metar i 2 metra dubine. I ovo je prosječna temperatura mjesta A: 20,2 C na površini, 19,4 C na 1 metar dubine i 19,2 C na 2 metra dubine. Ovo su prosječne temperature mjesta B: 19,5 C na površini, 19,5 C na 1 metar dubine i 19,7 C na 2 metra dubine.

Ove su temperature bile očekivane, znajući da se ljeto bliži. Temperatura je važna za cjelokupni život u moru i istodobno je indikator temperaturnog zagađenja.

Naš drugi zadatak bilo je mjerenje vrijednosti pH morske vode. Ovo smo obavili također na mjestima A i B. Utvrđena vrijednost mjesta A je 7,9 a mjesta B 8,1. Normalna pH vrijednost vode je između 6,9 i 8,2 stoga smo bili vrlo zadovoljni rezultetima. Vidljivost je drugi važni faktor života u moru jer na nju utječe količina planktona i algi te prikazuje količinu zagađenja. Izmjerili smo vidljivost na oba mjesta i ponovili postupak tri puta. Vidljivost mjesta A je 17,70m a mjesta B je 17,50m. Ovo je bilo očekivano jerje vidljivost Jadranskog mora jako dobra. Pomicanje mora je bilo najlakše utvrditi. Samo smo morali gledati površinu mora i utvrditi što uzrokuje kretranje. Uzroci kretanja bio je vjetar i morske struje.

Utvrđivanje količine kisika naš je bio sljedeći zadatak, ali rezultati našeg mjerenja nisu bili dobri jer smo uzeli uzorak vode s površine a more je bilo valovito. Zatim smo testirali boju, uzorak je bio ebonij boje, a to znači da ima 2-3 mg O2 /dm3. Ovo nije točno jer za život u moru su potrebna 4 mg O2 /dm3. Dakle količina kisika mora biti veća jer smo našli mnogo živih bića i moru. Nismo bili u mogućnosti ustvrditi količinu nitrata jer nismo imali odgovarajuću opremu.

Salinitet mora je utvrđen titracijom 0,1 dm3 AgNO3 .Na mjestu A salinitet je bio 32 %. a na mjestu B 34%.

Ovo su bili rezulteti naših fizikalno kemiskih testova. Mi smo uvelike zadovoljni jer nam to potvrđuje čistoću našeg mora iako bi rezultati mogli biti i bolji.

 

PRISUTNOST BAKTERIJA U OKOLIŠU POLUOTOKA PRIŠĆAPCA

 

Kod našeg istraživanja bilo je važno utvrditi prisutnost bakterija jer su one važan pokazatelj onečišćenja. Istraživanje smo proveli tako da smo u petrijeve zdjelice stavili uzorke zraka, mora i zemlje.Za svaki uzorak smo koristili po dvije petrijeve zdjelice. U jednoj je bio samo agar-agur, a u drugoj agar + krv. Također smo za zemlju i more uzimali po dva uzorka, jedam s mjesta A, a drugi sa mjesta B.

Tako pripremljene petrijeve zdjelice stavili smo na prozor kako bi bakterije mogle dobiti toplinu potrebnu za njihov razvoj.ž

Posljednjeg dana boravka na Prišćapcu pogledali smo petrijeve zdjelice. Dobili smo ove rezultate: U petrijevim zdjelicama u kojima su bili uzorci zraka bakterije se nisu razvile što je pokazatelj čistog i nezagađenog zraka.Tad su se razvile gljivice.

U petrijevim zdjelicama s uzorcima morske vode razvile su se dvije Esehericiae coli, a to je u dopuštenim količinama (200/100 ml).

U petrijevim zdjelicama koje su sadržavale uzorke zemlje razvile su se Esehericiae coli i Prateus što smo i očekivali. Također su se razvile i gljivice. Naši rezultati pokazuju kako je poluotok Prišćapac razmjerno čist i sačuvan od onečišćenja. A takav bi trebao i ostati.

 

ISTRAŽIVANJE ZRAKA, SMEĆA I BUKE NA PODRUČJU PRIŠĆAPCA

Da bismo utvrdili zagađenost zraka mi smo zaljepili bijeli papir na drveće i ostavili ga ondje 24 sata. Nakon ta 24 sata mi smo te papire skinuli i proučili. Bili su čisti kao kad smo ih postavili. Ovo pokazujr kvalitetu zraka.

Isto tako nije bilo ni "zvučnog zagađenja". Mogi smo bez problema čuti pjev ptica, šum valova i slično.

Ali prisutnost smeća je bila velika. Sakupljali smo ga sve oko poluotočića, utvrdili količinu i sastojke zatim smo ga odbacili na odgovarajuće odlagalište. Tu su bile većinom plastične stvari ali bilo je i metala i drva.  

SAKUPLJANJE I UTVRĐIVANJEBILJAKA I ŽIVOTINJA

Mi smo uspjeli skupiti veću količinu biljnih i životinjskih jedinki. Nakon toga smo utvrdili nazive pomoću knjiga. Sve su svrstane u tablice. Nismo tražili životinje nakopnu, ali amo pronašli kostur morske kornjače.

 

 

Kostru morske kornjače

 

      Jadransko more se iskorištava oko 1000 godina a istražuje oko 400 godina. Neki djelovi jadrana odnosno neke porodice organizama sustavno se istražuje oko 100 godina.

      Prema nekim procjenama u Jadranskom moru postoji oko 6000 – 7000 vrsta biljaka i životinja, ali to ne odgovara stvarnom stanju. Veliki broj skupina je nedovoljno istražen.

      Današnji živi svijet Jadranskog mora posljedica je mnogobrojnih geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja. U dubinama mora postoji raskoš oblika i boja koji su nastali kao rezultat stvaralaštva snage prirode.

      Mi smo kroz ova tri dana u moru oko poluotoka Prišćapca naišli na doista raznoliki biljni i životinjski svijet. Pronašli smo različite: alge (algae), spužve (spongia), žarnjake (cnidaria), rakove (crustacea), školjkaše (bivalva), puževe (gastropoda), bodljikaše (echinodermata), glavonošce (cephalopoda) i ribe (pisces).

 

      Alge (algae) su znanstvenici svrstali u biljake (plantae). Međutim od 1969. Whittaker i 1999. Margulis & Schwartz predlažu namnovu sistematiku prema kojoj alge svrstavaju u carstvo PROTOCTISTA zajedno s praživotinjama(protozoa) i spužvama (spongia).

      Alge su često indikator čistog ili zagađenog mora. Smeđa alga ( padina pavonica) raste samo u čistom moru, a zelena alga (ulva lactuca  ili ulvarigida) indikator je nekog zagađenja u moru. Mi smo pronašli:

ALGE (ALGAE):

 

Zelene Chlorophyta :       Cladophora              

                                          Acetotularia acetabulum

Smeđe Phaeophyta:         Padina pavonica

                                          Dietijota dichotoma

                                          Cystoseira compressa

                                          Cystoseira corniculata

                                          Sargassum vulgare

 

Crvene Rhodophyta:       Laurencia obtusa

                                         Jania rubenus

 

Od biljaka u jadranu živi samo jedna cvjetnica i to stvara zelena polja pod morem, a zove se Posidonia oceanica.

Životinje (animalia) koje smo pronašližive uglavnom na dnu i čine tzv. BENTOS.

TO SU:

Spongia (SPUŽVE):    Iricinia sp.

                                     Choudnila nucula 

    U moru ih ima oko 5000 vrsta a u slatkojvodi oko 150. U jadranu ima 100 vrsta.

Malokolutićavci (ameria)

Cnidaria ( žarnjaci):

Koralji (anthozda) – vasulje

Hidroidi (hihydrozda)

Meduze ( schiphozoa) – crvena moruzgva – Actinia equina

 

Mekušci (Mollusca):

a) Puževi (Gastropoda)     1. Trunculariopsis truncnlus

                                            2. Patella sp.

                                            3. Bittium reticulatum

                                            4. Cerithium vulgatum

b) Školjkaši (bivalvia)      

c) Glavonošci (Cephalopoda)  1. Octopus vulgaris

                                                    2. Eledone moschata

                                                    3. Sepia officinalis

                                                    4. Sepia elegans

                                                    5. Loligo vulgaris

 

Mnogočetinaši (Polymeria):

 

a) Crvi (Polichaeta):

b) Rakovi (Crustacea):

 

Bodljikaši (Echinodermata):

 

a) Zvjezdače:    1. Luidia ciliaris

                           2. Astropecten spinulosus

                           3. Astropecten aranciacus

 

b) Zmijače:        1. Ophiaderma longicandum

 

c) Ježinci:         1. Echinus acutus

                          2. Arbacia lixula

 

d) Trpovi          1. Holothuria tubulosa

                         2. Holothuria foskali

 

Mahovnjaci (Bryozoa):

 

Neistraženi jer žive u dubinama u kolonijama, sitni su i često se nalaze na olupinama brodova

 

Ribe (Pisces):

 

1.  Coris julis – knez

2.  Serranus scriba – pirka

3.  Chromis chromis – crnej

4.  Sarpa salpa – salpa

5.  Oblada melanura – ušata

6.  Boops loops – bukva

7.  Diplodus anmularis – špar

 

PREZENTACIJA

 

ZAKLJUČAK

More sebično čuva svoju ljepotu i umjereno je pokazuje samo onima koji su uporni.

Oni koji su manje uporni i stoje u vodi samo do koljena neće nikad zapaziti ljepotu koja se skriva ispod svakog kamena. Za sve vas smo uzeli slike biljaka i životinja iz njihovog prirodnog staništa i bez određene opreme, a sve druge smo pokušali nacrtati i utvrditi im nazive pomoću knjiga.

S ovim istraživanjem biocenoze oko poluotočića Prišćapca dokazali smo da je raznolikost vrlo važna za održavanje života na zemlji. Istodobno je važno za ekonomsko i kulturno preživljavanje ljudskog društva.

Svi indikatori : fizikalno-kemiski i biološki moraju biti temeljnije proučeni.

Milijuni govore u ime ljudi a nitko u ime Zemlje. J. Lavelock

 

Autori: Dubravka Cetinić, dipl.inž

               Borka Šimunović, prof.

 
Home     Nazad