UVOD |
|
|
|
Kada smo se odlučili za projekt «Mediteranska prehrana» mislili smo da je taj pojam vezan samo uz određenu vrstu hrane kojom se hrane ljudi koji žive na Mediteranu. Nakon što smo proučili dostupnu literaturu i proveli anketu o prehrambenim navikama učenika naše gimnazije ustanovili smo da je to zapravo način ili stil života ljudi uz obalu Mediterana. |
|
|
U posljednjem desetljeću kada postaje u svijetu evidentno da su način prehrane i fizičke aktivnosti bitno povezani, te da igraju ključnu ulogu u ljudskom zdravlju i njegovu očuvanju, a time i značajno doprinose kvaliteti ukupnog življenja, nutricionisti i drugi liječnici intezivno počinju proučavati tipove ishrane pojedinih naroda i njihovu povezanost sa određenim bolestima.
|
|
|
Naime, porastom standarda u svijetu, pogotovo u njegovom ekonomski
razvijenijem dijelu liječnici počinju uočavati porast određenih
bolesti unutar populacije koja podržava određeni ritam ishrane i življenja.
Primjera radi, uočeno je nakon dužeg promatranja da mediteranska
populacija, za razliku od sjeverno američke, ima dulji vijek trajanja života
i da manje obolijeva od bolesti srčanožilnog sustava. Analizom je zaključeno
da mediteranski tip prehrane zadovoljava određene kriterije zdrave
prehrane i da je upravo takav tip prehrane povezan sa fizičkim
aktivnostima zaslužan za dulji vijek trajanja življenja.
|
| Mediteranski tip prehrane koristan je u prevenciji nekoliko bolesti koje možemo smatrati bolestima 20. i 21. stoljeća, a od kojih umire najveći dio svijetske populacije. To su: bolesti krvožilnog sustava i srca, karcinom; posebice karcinom debelog crijeva koji je danas drugi karcinom po smrtnosti kod muškaraca nakon raka pluća, dijabetisa, osteoporoze i debljine, koja po sebi nije bolest, ali osim estetskog nosi u sebi “klicu” oboljenja. | |
|
|
|
|
<gore> |
|