Maslina(Lat. Olea europaea)

Farmeri sa istočnih obala Mediterana udomaćili su divlje maslinovo drvo oko 4000. g.pr.Kr.,a s izradom maslinova ulja su započeli 2000 god. nakon toga.Fenički trgovci prenijeli su uzgoj maslina u Grčku i Španjolsku, a Grci su ga donijeli Talijanima.Maslinovo ulje bilo je osnova starorimske prehrane, a oni su uzgoj prenijeli na cijelo carstvo.Tada je uzgoj masline donesen na područje Hrvatske.Idealna klima Dalmacije predstavlja harmoniju sunca, mora i zemlje što je rezultiralo najkvalitetnijim proizvodima maslina I maslinova ulja.Stari Rimljani su one, koji su koristili masnoće životinjskog porijekla umjesto maslinova ulja smatrali su barbarima. Po tome se vlada I Engleski dvor koji preferira hrvatsko maslinovo ulje s otoka Murtera.

Lastovka

Lastovka je sorta maslina zapadnog dijela otoka Korčule ili točnije Vele Luke i Blata. Ljudi kažu da ne uspijeva tamo gdje se ne vidi more. Prema navodima J.Zeca(1950) činila je 15-25% sortimenta, a prema istraživanjima Pavla Bakarića(1995) 29% s tendecijom stalnog rasta. Na otoku Lastovu čije ime nosi uopće je nema. Prema mr. Pavlu Bakariću to je autohtona sorta zadadnog dijela Korčule, a podrijetlom je pitomi olivaster tj. križanac između pitome i jedne divlje masline.

Na Korčuli lastovka razvija srednje bujno stablo, krošnju oblikuje spontano kao kuglu ili kišobran.

Lišće joj je usko,sitno i šiljasto. Plod je težine 2-3 g, težina košćice 0,5 g, randman mesa oko 80%, sadržaj ulja 16-24%. Sazrijeva u studenom, od cvatnje do zriobe treba joj oko 190 dana. Ulje je visoke kakvoće malo nagorko. Ta se gorčina nakon određenog vremena gubi.

Od dobrih gospodarskih osobina ističe se njezina velika i dosta redovita rodnost, te dugo zadržavanje ploda na stablu.

Od bioloških osobina to je samoplodnost i mogućnost oplođivanja oblice te dobru otpornost na «paunovo oko» (bolest masline). Njezina otpornost na maslinovu mušicu pripisuje se veličini ploda jer je poznato da maslinova mušica napada najprije sorte krupnijeg ploda i ranije zrele. Od loših osobina ističe se slaba otpornost na rak, studen, sušu. Lastovka je dragocjena uljarica, izvanredna dopuna nasadima oblice i drobnice, ali ograničena na južnu polovicu Jadrana.

Drobnica Drobnica (sitnica, modrulja, drobnika)najstarija je autohtona sorta otoka Korčule. Zastupljena je u starim maslinicima. Raširena je na čitavom uzgojnom području, pa je poslije oblice i najbrojnija. Rodi redovito i dobro, dobar je oprašivač oblice. Stablo je bujno s granama uspravnog rasta pa joj krošnja nije zagušena. List joj je malen i šiljat. Plod je malen i sitan (odatle i ime), težine oko 2,5 g, udio koštice 155, sadržaj ulja varira od 16 – 23% i vrlo je visoke kvalitete. Vrlo je otporna na zimske vjetrove i sušu zbog dubokog korjena. Ona je tipična uljarica sitnijeg ploda.
Oblica Oblica (orbula, orgula, debela, domaća, velika, pitoma) je naša najpoznatija i najbrojnija sorta; u našim je maslinicima zastupljena s oko 80% od svih sorti, a čini oko 60% ukupnog sortimenta. To je ujedno i naša najstarija sorta - moguće je i danas naći ostatke stabala starih tisućama godina. Njezina raširenost od Pelješca do Krka upućuje na davnu organizaciju koja je tim procesom upravljala, ali i na njenu veliku otpornast prema niskim temperaturama.
	Zbog drevne starosti i razlike u pojedinim područjima (otoci) moguće je naći više tipova oblice. Raste bujno, oblikuje okruglastu krošnju. Kod nas raste na svim tipovima tla od dubokih do plitkih i skeletnih. Kako je često sađenje u jednosortnim nasadima bez prisusnosti kvalitetnog oprašivača i na škrtim tlima, nepravedno je proglašena nerodnom sortom. Uz prisustvo kvalitetnih oprašivača (drobnice, levantinke, leccino, pendolino) na dubokim tlima rađa redovito i obilno.
Plod je okruglastog oblika, pojedinačan, prosječne težine 5,5 g u dobrim godinama i do 10 g.
Količina ulja je od 16 – 22% što je svrstava u uljarice, a kako u dobrim uvjetima ima velik plod i konzistetno meso koristi se i kao stolna sorta. Udio koštice je 15 – 20%. Prednost su joj: izvanredna prilagodljivost, otpornost na sušu, hladnoću, bolesti i štetnike, izdržljivost. Pa se preporuča za uzgoj posebno na škrtim tlima gdje je praktički nezamijenjiva. No zbog visokog postotka funkcionalno muških cvjetova ima sabiju rodnost; to je najveći nedostatak ove sorte.

Maslinovo ulje & zdravlje(sastav ulja)

Maslinovo ulje sadrži 77% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol, i to «loši» tzv. LDL kolesterol, a štiti «dobri» HDL kolesterol. Masnoće su veoma važna namirnica u ljudskoj ishrani jer sadrže esecijalne vitamine- A,D i K- odličan su izvor energije za naš organizam. Maslinovo ulje sadrži samo 4 do 12% višestruko zasićenih masnoća, koje kad oksidiraju mogu dovesti do oštećenja krvnih žila. Sastojci bitni za zdravlje su i vitamin E i polifenoli.

Ekstra djevičansko ulje se sastoji najvećim dijelom od triglicerida koji predstavljaju najveću grupu masnoća koje se nalaze u hrani. Možemo razlikovati zasićene i nezasićene masne kiseline. Ekstra djevičansko ulje je od ujednačenog udjela nezasićenih masnih kiselina: oleinske kiseline 73%, linolne 9% i linolenske 0,3%. Linolenska kiselina sadržana je u istom omjeru kao u majčinom mlijeku, te je s toga ekstra djevičansko ulje posebno preporučljivo za mlađu djecu. Najzad tu su tzv. esencijalne masti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati.Iste treba unositi u organizam hranom.

Osim gore navedenih sastojaka ne smijemo zaboraviti da su prisutni i ostali sastojci koje zasigurno nemaju malo zančenje. Svi ti elementi (vitamin K,A, E i D) imaju antioksidativne osobine koje imaju kao posljedicu stvaranje zaštitnih učinaka za naš organizam.

Čak i sa stajališta probave, ekstra djevičansko ulje zasigurno je bolje u odnosu na ostala ulja poput suncokretovog,ulja kikirikija i sl.

Ulje je manje kalorično od maslaca: 1 gram ulja ima 7 a maslac 9 kcal. Nutricionisti preporučuju ulje na uštrb maslaca.Za zdravlje nije nužna količina, već kakvoća masnoća.Maslac sadrži zasićene masnoće životinjskog podrijetla koje su teško probavljive povećavaju "loš" kolesterol.

S druge strane ulje sadrži nezasićene masnoće biljnog podrijetla, koje imaju visok postotak "dobrog" kolesterola čuvajući zdravlje srca i žila.

<gore>