Home Međužupanijsko natjecanje u debati
Zadar, 15. i 16. veljače 2008.
 
           
         Međužupanijsko natjecanje u debati za srednje škole Dalmacije održano je 15. i 16. veljače 2008. godine u Zadru. Na natjecanju, uz blatske srednjoškolce, sudjelovali su i učenici iz Dubrovnika, Zadra, Hvara i Splita. Iz naše škole sudjelovali su sljedeći učenici: Marin Baničević, Tonka Borovina i Barbara Šeparović pod mentorstvom prof. Maje Milostić. Od deset ekipa, Blato je na 7. poziciji, a po individualnom poretku zauzeta mjesta su: 14., 15. i 20. od 31-og natjecatelja. S obzirom na to da je riječ o prvoj debati koja je trebala biti odskočna daska za daljni napredak i omogućenje sustavnijeg bavljenja debatom, rezultati su i više nego zadovoljavajući. 

Teza je bila: "EU treba pooštravati uvjete ulaska novih zemalja". Pošto je sama teza dosta neodoređena, preporuka Državnog povjerenstva je bila da se debate usmjere na užu tezu koja glasi: "Države članice EU bi trebale ratificirati Lisabonski ugovor i time otvoriti put prema nadnacionalnoj državi". U održanih 5 kola, naša je ekipa imala tri afirmacije i dvije negacije. U istima Tonka je bila prvi, Marin drugi te Barbara treći govornik. Svaki govornik ima svoju ulogu; prvi iznosi tezu, kriterij, argumente; drugi isto potkrepljuje primjerima, a treći procjenjuje ključne napadnute dijelove casea te sažimlje argumentacijsku liniju. Debatiralo se u KPP formatu (Karl Popper s planom) u kojem prvi govor traje 6, a ostala dva 5 minuta. Nakon svakog govora slijedi unakrsno ispitivanje koje traje 3 minute.

Na kraju svake debate suci odlučuju o pobijedniku samo na temelju na onog što je izneseno u debati i prema načinu iznošenja. Za svoju odluku daju detaljno obrazloženje te upućuju debatante na neke njihove “propuste” ili stvari koje bi eventualno trebali bolje razraditi kako bi bilo omogućeno njihovo buduće usavršavanje.

Kritike sudaca za ekipu iz Blata:

Najveće iznenađenje u Zadru je bila nova ekipa iz Blata. Pokazalo se veliko zadovoljstvo povjerenstva, trenera, mentora te svih prisutnih radi sudjelovanja nove ekipe. Pošto je bilo poznato da je ovo prva debata za učenike Srednje škole Blato tj. da je riječ o učenicima kojima je do tada debata bila praktički “tabula rasa”, suci su bili ugodno iznenađeni. Redoviti komentar nakon svakog kola je bila dobra retorika svakog od govornika jer kako je već spomenuto sudac je “dužan” obrazložiti svoju odluku. Komentar za pamćenje: “Pa vi ste znanstvena fantastika!” To je bilo rečeno u petom kolu. Sudac je očigledno bio začuđen našim tako brzim shvaćanjem i primjenjivanjem KPP formata što “nije često kod početnika” već iziskuje određenu vježbu koja je kod nas nažalost bila onemogućena zbog nedostatka broja članova kojom je bila zakinuta mogućnost stvaranja afirmativne, odnosno negacijske ekipe tj. aktivnog izvođenja debate.

O   D E B A T I…

 Što je debata?

Debata je strukturirana argumentirana rasprava što podrazumijeva da je unaprijed dogovoreno koliko govornika sudjeluje u debati, kojim redoslijedom oni sudjeluju i koliko vremena imaju za svoje govore. Dakle, za razliku od rasprava kakve obično vodimo u svakodnevnom životu, u debati sugovornici ne upadaju jedni drugima u riječ, ne drže duge monologe, ne mijenjaju temu o kojoj govore i slično. Stoga nam debata omogućuje da na organiziran i civiliziran način raspravljamo o određenim idejama. Nadalje, debata je argumentirana rasprava – u njoj svoje stavove trebamo na racionalan način obrazložiti. Pritom se ne oslanjamo na naše osobne stavove i vjerovanja ili anegdotalne dokaze, već ono što govorimo moramo potkrijepiti logički održivim razlozima i provjerenim, znanstvenim informacijama. To nam omogućuje u debati raspravljamo objektivno te da svoje stavove branimo na što kvalitetniji način. Naravno, da bismo kvalitetno debatirali, nužno je za debatu se unaprijed pripremiti – pročitati relevantnu literaturu, potražiti potrebne informacije, konzultirati stručnjake za područje o kojem će u debati biti riječ. To debatu čini zabavnim i kreativnim načinom učenja novih sadržaja.Za razliku od drugih vrsta rasprava, u debati ne zastupamo nužno vlastiti stav – strana koju ćemo u pojedinoj debati zastupati određuje se bacanjem novčića nekoliko minuta prije početka same debate. Stoga tijekom pripreme debate moramo jednako dobro pripremiti i argumente u prilog, i argumente protiv određene teze. Time preispitujemo vlastite stavove i redovito otkrijemo da stvari nisu tako crno-bijele kako se čine, odnosno da se različiti stavovi mogu dobro argumentirati.

 Debata u Hrvatskoj

Program debate u Hrvatskoj, iz kojega se razvilo Hrvatsko debatno društvo, postoji od 1994. godine. Danas je HDD nevladina udruga koja okuplja mrežu pedesetak debatnih klubova iz cijele Hrvatske. Temelji rada društva su edukacija mladih osnovnoškolske i srednjoškolske dobi kroz debatu te osposobljavanje i usavršavamo rad debatnih voditelja, sudaca i trenera. U Hrvatskoj je prisutno debiranje u KPP formatu. Za zainteresirane nešto više o spomenutom formatu.     

Za više o debati pogledajte na   http://www.hdd.hr/

 
         

 

Od deset ekipa, Blato je na 7. poziciji  
 

 

 

 

 

 

 

1

zadar

378   bodova

364

367

364

359

357

356

356

350

340

 

 

2

kolibrići 1

 

 

3

kolibrići 2

 

 

4

split 1

 

 

5

split 4

 

 

6

split 2

 

 

7

blato

 

 

8

split 3

 

 

9

dubrovnik 1

 

 

10

dubrovnik 2

 

 

 

Individualni poredak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

lana begić

129

 

 

 

 

 

2

tea fabijanić

127

 

 

 

 

 

3

vid zaninović

126

 

 

 

 

 

4

zoran tepša

125

 

 

 

 

 

5

ilijan kotarac

125

 

 

 

 

 

6

ante scarčić seleširin

124

 

 

 

 

 

7

milan karmelić

124

 

 

 

 

 

8

katarina karević

123

 

 

 

 

 

9

darko vajda

123

 

 

 

 

 

10

andrea gruić

123

 

 

 

 

 

11

zvonimir komazot

122

 

 

 

 

 

12

josipa jurišić

122

 

 

 

 

 

13

stjepan livačić

121

 

 

 

 

 

14

tonka borovina

121

 

 

 

 

 

15

marin baničević

119

 

 

 

 

 

16

maja gabričević

119

 

 

 

 

 

17

janko gall

117

 

 

 

 

 

18

mario česić

117

 

 

 

 

 

19

ivana ivković

117

 

 

 

 

 

20

barbara šeparović

116

 

 

 

 

 

21

vesna ventma

116

 

 

 

 

 

22

karla surać

116

 

 

 

 

 

23

nikola kuzmanić

115

 

 

 

 

 

24

barbara prkačin

115

 

 

 

 

 

25

ana bratulović

114

 

 

 

 

 

26

iva kululo

113

 

 

 

 

 

27

enes

112

 

 

 

 

 

28

mariela obradović

118

 

 

 

 

 

29

božena miljanić

118

 

 

 

 

 

30

irena terzić

114

 

 

 

 

 

31

nikola kuzmanić

115